Biljni i životinjski svijet

Submediteranska je klima uvjetovala sastav flore (biljnog) i faune (životinjskog svijeta). U ravničarskom dijelu sela nalazi se nešto šuma i livada, a na brežuljkastom dijelu makija i polužbunovi sa kserofitnim vrstama (biljke koje su prilagođene na dugotrajnu sušu). U vrtačama i docima,  plodna je zemlja pogodna za uzgoj svih vrsta povrća i voća. U šumama koje su po sastavu najbliže primorskoj listopadnoj šumi, među drvećem susrećemo najčešće hrast medunac (dub), hrast kitnjak (lipikaš), cer, obični grab, jasen, a može se naći i drugo drveće kao što su: klen, oskoruša, brekinja, divlja jabuka, divlja kruška, rašeljka, lipa…

Pored drveća u šumi, naročito na rubovima i čistinama nalazimo i grmove: lijeska, divlja ruža, crni trn, glog, kupina, drijen i drača.
Plodove grmova koristimo na razne načine (svježi za jelo, sokovi, čajevi).

Kadulja

Među biljkama naročito su važne i interesantne ljekovite i medonosne vrste. Od ljekovitih biljaka nalazimo dosta brojne vrste kao što su: ljekovita kadulja ( žalfija), vrijesak, smilje, dubčac, majčina dušica, gospina trava (kantarija), kunica (stolisnik), apta (burjan), matičnjak ili maca trava, jasenjak ili milogled, ljubičica mirisava, maslačak, moravka, (reprovac ili brđanka), rusomača, divizma, jagorčika visoka, sljez, vodopija (cikorija), zečji trn ili gladišika.
Životinjski svijet, područja Dobrkovića, prije je bio mnogo bogatiji i raznovrsniji nego danas. Točni uzroci nestajanja nekih vrsta životinja, a naročito ptica nisu posve poznati.
Mogući uzroci tog nestanka su poremećaji u ekosustavima, izazvani onečišćenjem okoliša, kiselim kišama, pesticidima i pretjeranim lovom i nepoštivanjem lovostaja od strane lovaca.
Od sisavaca, danas možemo naći na tlu: zeca, jazavca, vuka, divlju svinju, ježa, a na drveću vjevericu i puha.
Ptice su nešto brojnije i raznovrsnije, ali ne kao prije, jer su neke vrste potpuno nestale. Uglavnom    nalazimo u šumi: (dupljašice) žunu i djetlića, (pjevice) kreju (šojku) crnog kosa, kukavicu, pupavca, grlicu, slavuja, sjenicu, grmušu i crvendaća i neke grabljivice, kao što su: jastreb, vjetruša (dnevne grabljivice), i malu sovu (ćuka) i veliku sovu ( sovu ušaru) noćne grabljivice- „marijića  psetenja“.
Na livadi možemo naći ševu.

Lisica

Od gmazova se mogu vidjeti gušteri  obična gušterica, zelembać, i beznogi gušter- blavor, zmije –otrovnice poskok i šarka ili riđovka (crnostrik i plavostrik), neotrovnice- smuk i bjelouška (uz vodu).

Plavostrik – riđovka

Kornjače (čančara) u manjem broju, pretežno u kamenjaru. U posljednje vrijeme broj jedinki,  pojedinih vrsta sisavaca, ptica i gmazova  jako se smanjio i prijeti im potpuni nestanak. Potpuno su do sada nestale neke ptice (  svraka, jarebica i grabljivice kao što je orao strvinar ili lešinar (mrcinjaš) koje su u ovom kraju bile dosta brojne.
Neke od njih,  pretjerano su lovljene, a neke su otrovane, što je dovelo do njihovog prorjeđivanja i nestanka. Zbog nestanka nekih vrsta ptica pjevica povećao se broj raznih štetnih kukaca koji nanose dosta štete u šumi, na livadi, voćnjaku, njivi vrtu, pa se danas protiv njih ljudi uglavnom bore kemijskim sredstvima (pesticidi), jer se smanjio broj njihovih prirodnih neprijatelja, koji se njima hrane.

Divizma

Smilje

Sikavica – čkalj

Kopriva

Smokva

Orah

Tilovina – endemska vrsta

Glog

Hrast medunac

Jasen

Crni sljez

Cikorija – konjogriz