Dugotrajna suša i visoke temperature često su u Hercegovini ostavljale pustoš. Prepolovljena ili uništena ljetina seljaku je nudila neuhranjenost i glad. Osobito su bile teške 1915., 1916., i 1917.g. Dodatni uteg teškoj situaciji donio je rat i mobilizacija svega sposobnog muškog stanovništva. Nedostatak radne snage i državna rekvizicija seoskom je puku donijela posvemašnju neimaštinu i glad. Tako se spominje da 1917. od 9. travnja do 7. listpada (232 dana) nije pala ni jedna kap kiše, a vrući južni vjetrovi pojačavali su žegu.
Poučeni teškim iskustvom, ljudi od znanja, pokušali su iznaći način kako napojiti žednu zemlju, napuniti ambare i čovjeku učiniti život podnošljivijim.
Duboki kanjon rijeke Ugrovače pruža mogućnost izgradnje brane kuda se u vrijeme kišnog razdoblja valjaju ogromne vodene bujice
Cjeli članak pročitajte ovdje.
Vrlo vrijedni podatci.
Nadam se da će doći vrijeme i da se Brina prigradi.