O nama

 

 

 

 

 

 

Vlado Cigić
U Općoj i nacionalnoj hrvatskoj enciklopediji o Dobrkovićima ni riječi. A u Hrvatskoj enciklopediji Bosne i Hercegovine, koja je tiskala tek prvi od četiri planirana sveska, postoji natuknica, ali ne zbog mjesta kojemu pripadamo, nego se Dobrkovići u Hrvatskoj enciklopediji Bosne i Hercegovine spominju na 460. stranici kao rodno mjesto matematičara, sada pokojnog sveučilišnog profesora dr.Vlade Cigića.

 

 

 

Mirko Grbešić
Tražilica će još uz ime Dobrkovići u Wikipediji ponuditi informaciju o Dobrkovćaninu  Mirku Grbešiću kao jednom od najuspješnijih gospodarstvenika u  Hrvata i navesti tvrtke u njegovom vlasništvu.

 

 

 

 

Ivan Spajić
Niti druge tvrtke u vlasništvu dobrkovćana nisu za podcijeniti. Osobito se ističe po prepoznatljivom stilu i kvaliteti  kreacija, projektno poduzeće  Ivana Spajića.

 

 

 

 

 

Zvonimir Perko
Kada je riječ o umjetničkom  načinu izražavanja, najfinijih  ljudskih osjećaja i njihovu pretakanju u konkretna djela, teško  se može govoriti o takvom čovjeku kao gospodarstveniku, već idealisti koji  potezima kista  uranja u najskrivenije kutke ljudske duše. Doista su rijetke obiteljske kuće u kojima nije obješena makar jedna Đonina slika, ne zato što je naš, već zbog osebujnog stila i načina slikarskoga izražavanja, kojega „osjećaju“ njegovi i  najpriprostiji sumještani.
Riječ je dakako o Zvonimiru Perki, istinskom slikaru i zaljubljeniku, koji s lakoćom oslikava smisao ljudskog postojanja.

 

Ružica Soldo
Svakako treba istaknuti dvije dame koje utiru svoj put  u svijetu književnosti. Riječ je  o Ružici Soldo pjesnikinji i prevoditeljici s engleskog i njemačkog jezika, koja je rođena dobrkovka a danas živi i radi u Širokom Brijegu. Do sada je objavila osam knjiga poezije.

 

 

Ljilja Leko(rođ. Grbešić)
Ljilja Leko (rođ. Grbešić) koja danas živi i radi u Zagrebu naše je gore list. Do sada je izdala tri knjige proze za djecu i odrasle. Gospođa Ljilja uz prozu piše i poeziju.

 

 

   
don Grgo Grbešić                                              fra Marin Grbešić

Imamo i one koji su samo rođeni ovdje ili su im roditelji iz našeg mjesta, a danas su poznati i priznati u sredinama u kojima žive i djeluju. Ovdje ćemo tek spomenuti dr. don Grgu Grbešića i fra Marina Grbešića, uz veliku mogućnost da se drugih i ne sjećamo.
Tu su i drugi gospodarstvenici- obrtnici, nositelji obiteljske tradicije. Nažalost, neki su od  obrta nestali, jer su njihovi protagonisti izumrli ili je zbog „modernizacije“ života, svrha njihova postojanja prestala. Iako kao selo nismo osobito brojni i poznati, ipak  nismo mi kako neki misle, repa bez korijena!