Predstavljena glazbeno – likovno notna zbirka prof. Živka Ključe

U oči blagdana sv. Ante u mostarskoj  galeriji Aluminij promovirano drugo dopunjeno izdanje  glazbeno – likovne notne zbirke MISA prof. Živka Ključe u nakladi HKD Napredak iz Mostara. Ovo duhovno glazbeno djelo namijenjeno je  muškom a cappela  zboru,  koji čuva tradiciju  pučkog i glagoljaškog pjevanja. Dugogodišnjim prikupljanjem i istraživanjem  rasutog pučkog glazbenog biserja neretvanske doline, autor je pretočio u velebno djelo suvremene glazbene zbilje.  Ilustracije slikarice Silve Radić  na mističan  način uranjaju u  puninu (ove) božanske glazbe.

Karin Grenc  „Prinesi prst ovamo i pogledaj mi ruke!“   Ivan 20,27

Prvo izdanje glazbeno likovne mape MISA u nakladi MH Široki Brijeg, promovirano je u Franjevačkoj galeriji na Širokom Brijegu u veljači 2010.godine. MISU je  u Zavodu sv. Obitelji u živo predstavila klapa Nostalgija.  U predstavljanju drugog izdanja MISE  sudjelovali su: dr. Ivana Tomić – Ferić, Ivan Vukoja prof. i sam autor.U glazbeno dijelu programa nastupili su: ženska klapa Ar’ja iz Mostara i muška klapa Sv. Nikola iz Metkovića.…„ Nošena  Domagojevom, Zvonimirovom ili nekom drugom kraljevskom lađom, ili brodicom ribara i zaljubljenika u vode i obale „najlipšeg mora na svitu“, plove nova suzvučja i melodije darovane „crikvi“, konobi, žalu, pučini i Suncu pod kojim se, u pratnji slikarskih vizija, sreću starina i svježina, podsjećanje i novina, prokušanost u trajanju i lepršavost u nastajanju… U „pismi glagoljici okićenoj“ utjelovljeno je junaštvo i uznositost Domagojevih mornara, sjeta Zvonimirovih zbunjenika, prkos i nada Svačićevih gubitnika, pobožnost i žilavost priprosta puka i njegovih duhovnih pastira koji su pomoću glagoljskih slova stvarali pohranu duha naroda i podneblja u kojem prebiva Riječ tijelom postala i pod kojom plime nebeske uzdižu razinu svakodnevice na pijedestal susretišta ljudskog postojanja s vjerom u zagrobni život, dok životne lađe , u čija jedra pušu i vjetrovi glazbe , plove k Onome u kojem nema mijene ni sjene promjene (Jak 1,17)“. …
Fra Vendelin Karačić

Klapa  A’rja  iz Mostara

…“Sve je, dakle upućivalo da se radi o pravoj stvari. Ipak, pravo me iznenađenje dočekalo tek na prvoj čitaćoj probi. Naime, mirni Gospodine smiluj se, s razmjerno očekivanim inciptom i logičnim melodijskim razvojem bio je očekivano prekinut kontrastnim duetom basa i baritona u Kriste, smiluj se, a razgalila me i smirena coda krasne progresije  smirujućih harmonija, začinjena trunčicom polifonije koja samo pojačava osjećaj spokoja. Očito, radilo se o djelu koje nije rutinska klapska  harmonizacija pitke melodije u narodnom stilu, već o temeljito osmišljenoj strukturi u kojoj svaki ton ima svoje jasno mjesto i ulogu u stvaranju željenog ugođaja….

Klapa Sv. Nikola  iz Metkovića

S lijeva na desno sjede: maestro Živko Ključe, predstavljači: Ivan Vukoja prof, dr. Ivana Tomić – Ferić i moderator Vanja Gavran prof.

…Nakon praizvedbe , Klapska misa je prema očekivanjima nastavila intenzivno živjeti u našem repertoaru u nekoliko oblika. Najčešće je bila integralnim dijelom liturgije, cijela ili u pojedinim stavcima. Posjetila je Freiburg u Njemačkoj 2002. Te daleku Australiju 2004., gdje je našim iseljenicima načas vratila slike  Domovine pred oči. Izvedena je i na misi zahvalnici povodom završetka Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, mislim 2000.g. Najčešće smo je ipak izvodili u Zagrebu, primjerice u svetištu sv. Antuna Padovanskog na sv. Duhu 2002. I 2005., u gornjogradskoj crkvi sv. Katarine 2006., 2009. I 2011., u crkvi sv. Josipa na Trešnjevci 2009. u crkvi Gospe Lurdske u Zvonimirovoj 2011.g.

U više navrata posjetila je najvažnija Gospina svetišta u Hrvata, Majku Božju Trsatsku 2003. i 2009., Međugorje i Široki Brijeg 2010. te Majku Božju Bistričku 2006., 2007., 2009., i 2012.g.  Najljepšu kritiku dobili smo za koncertnu izvedbu u šibenskoj katedrali sv. Jakova 2001.: Tonko Ninić za taj je koncert rekao u Vjesniku sljedeće: „Prošlog ljeta slušao sam u šibenskoj katedrali klapu Nostalgija i ona me prikovala za zid“…Tu su još i mnogi drugi koncerti.                                                                                                                                     Marko Rogošić

Nazočili smo onom najboljem, što je iznjedrila dalmatinska tradicijska glazbena baština.